Stephen Rapp: Srbija ne može hapsiti bh. državljane po Beču i Londonu
Američki ambasador za ratne zločine Stephen Rapp, koji trenutno boravi u regionu, komentirao je u intervjuu za "Dnevni avaz" duboko ispolitizirani slučaj "Dobrovoljačka", izjavivši da "ako je negdje vojnik ubijen, to ne mora automatski značiti da je to zločin".
- Prema zakonima ratovanja, kada se vojnici ubijaju, to je tragedija, ali ne mora biti zločin. Zločin je ubijati nedužne civile, ljude koji su van borbenih djelovanja. Trebamo osigurati da budu procesuirani u prvom redu oni koji su ubijali nevine ljude, civile. Nevini dječaci koje su ubijali "Škorpioni", masovna ubistva u Srebrenici, to su slučajevi koje treba procesuirati! - rekao je Rapp.
Visoki američki zvaničnik u Sarajevu je o ovim i drugim pitanjima obavio razgovore s predsjednicom Suda BiH Meddžidom Kreso, kao i sa v. d. glavnog tužioca BiH Jadrankom Lokmić-Misiračom. O predmetima "Tuzlanska kolona" i "Dobrovoljačka", kako je naglasio, razgovarat će i s tužiocem za ratne zločine Srbije Vladimirom Vukčevićem.
Postoje li, iz Vaše perspektive, neki procesi ili predmeti ratnih zločina u BiH koje treba što prije riješiti, kako ne bi bilo dodatnih politizacija?
- Smatram da jedini put koji nam je na raspolaganju da se riješe ta pitanja jeste implementacija predloženog sporazuma za razmjenu dokaza između tužilaca u BiH i Srbiji. Ovdje u BiH desili su se ozbiljni zločini, koje su počinili ljudi koji žive u Srbiji i Hrvatskoj. Šansa da ti ljudi ikada izađu pred lice pravde bez ekstradicije je mala. Neophodna je mnogo veća saradnja.
Navest ću opet slučaj "Škorpioni", gdje su u Srbiji procesuirani tamošnji državljani koji su u BiH počinili strašne zločine protiv pripadnika druge etničke skupine. Tako se mora izgraditi povjerenje među pravosudnim institucijama.
Evidentan je, međutim, i politički pritisak na pravosuđe u BiH. Konkretno, predsjednik RS Milorad Dodik stalno govori o tome da se u domenu ratnih zločina najviše osuđuju Srbi. On želi relativizirati stvari. Vaš komentar?
- Slučajevi se moraju istražiti bez obzira na etničku pripadnost navodnog počinioca ili žrtava. To se mora uraditi bez straha i favoriziranja, a, naravno, i bez političkog utjecaja.
Jedan tužilac u BiH rekao mi je da ovdje postoje neka mjesta gdje su počinjeni masakri nad stotinama ljudi, ali da o tome još nema ni istraga. To trebaju biti prioriteti! Slučajevi s jednom-dvije žrtve manji su prioriteti. Ne može se u ovom domenu ići prema etničkom balansu, po principu da se procesuira po jedna trećina iz svake etničke skupine. To ne može biti tako!
Kako gledate na dinamiku procesuiranja ratnih zločina u BiH? Nakon nedavne posjete glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza ocijenjeno je da je ovaj proces usporen.
- Mislim da Državni sud i njegov Odjel za ratne zločine imaju značajan uspjeh u procesuiranju ratnih zločina. Mi smatramo da je to uspješna priča. U razgovoru sa sudijama vidim da se dinamika ubrzava, iako je još mnogo posla ostalo da se uradi. Ja sam optimističan kada je riječ o Državnom sudu.
Sud i Tužilaštvo BiH već godinama se suočavaju s problemima zbog nedostatka kadrova i adekvatnog radnog prostora, kao i neriješenog statusa i finansiranja. Kako gledate na ove činjenice?
- V. d. glavnog državnog tužioca Jadranka Lokmić-Misirača kazala mi je da im treba 12 novih tužilaca. Finansije za to, međutim, ne postoje. Imaju vrlo teške uvjete za rad. Bitno je da se odgovori na te potrebe. Mislim da postoje države donatori koje mogu pomoći pravosudnim institucijama u BiH. Oni rade vrlo dobar posao za građane ove zemlje.
Kako vidite smanjenje dokaznog materijala iz optužnice protiv Ratka Mladića? Haško tužilaštvo odlučilo je broj incidenata sa 196 smanjiti na 106. Radi se, međutim, o izostavljanju vrlo teških zločina koji su se desili u Bosanskoj Krupi, Bosanskom Novom, Bratuncu i Brčkom.
- Imali smo problem u procesuiranju Slobodana Miloševića. Zbog smrti, on na kraju nije osuđen ni za šta. Problem je kada se tužioci suočavaju s optuženima koji su starije osobe i koji su lošeg zdravstvenog stanja. Ne želite imati situaciju da se ne može završiti proces. Razumijem poteškoće i očekivanja žrtava, ali mislim da niko od nas ne bi imao koristi ako bi se ovaj slučaj završio kao i predmet "Milošević".
- Ako nadležni organi u Srbiji smatraju da imaju predmet u kojem treba procesuirati osobe koje se nalaze u BiH, oni to trebaju rješavati upravo u ovoj zemlji. To ne mogu rješavati u Londonu ili Beču, i hapsiti ljude na međunarodnim aerodromima. Pošaljite sve dokaze koje imate u BiH i onda će se taj slučaj istraživati u ovoj zemlji! Naravno, ako postoji osnova za to i ako se radi o jakom slučaju. Ako slučaj nije jak i ako nije nešto na čemu sudije mogu raditi, onda taj slučaj treba zatvoriti. Mislim da u tome ne postoji ništa što je obavezujuće. Informacije se i dalje iz Srbije mogu slati u BiH. Ali, mora postojati dvosmjerna ulica, koja podrazumijeva rad po zakonima, a ne po političkim odlukama.
(Hiseta.com)
Marketing
